NLB je u petak održao predpoziv za prvo tromjesečje 2023. s ulagačima i analitičarima.
U ovom pregledu Intercapital donosi vam ključne zaključke iz tog poziva. NLB je od samog početka istaknuo da bi se snažni rezultati kojima smo
svjedočili 2022. trebali nastaviti iu prvom tromjesečju 2023. Iako je
za očekivati pad u obujmu izdavanja kredita, lebdeći na srednjim
jednoznamenkastim brojevima, povećanje kamatne stope koje smo vidjeli od
prošlog ljeta pozitivno su utjecale na marže. Naime, prema NLB-u,
kamate na novoizdane kredite su cca. triput veći nego prije godinu dana
(1,5% naspram približno 4,5%). To bi značilo da se čak i uz niži srednji
rast obujma pojedinačnog kredita još uvijek očekuje povećanje prihoda
od kamata. S obzirom na trenutnu makroekonomsku situaciju, a posebno situaciju u
bankarskom sektoru općenito, NLB za sebe ne vidi jak materijalni ili
bilo kakav materijalni utjecaj situacije s Credit Suisseom i povezanih
događaja. Nadalje, regija Jugoistočne Europe u kojoj posluju (bez
Hrvatske) prema NLB-u nije suočena s velikim stresom za svoj gospodarski
razvoj, s povijesno niskim stopama nezaposlenosti. Također su
primijetili da bi moglo doći do određenog poboljšanja demografske
situacije, posebice u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, s povećanjem
stranih ulaganja u tim zemljama. Također napominju da rat u Ukrajini, kao ni sama povećanja kamata,
nisu imali negativan učinak na NLB. To je posebno vidljivo na strani
depozita, jer napominju da ne vide gubitke na depozitima građana, a na
strani pravnih osoba male i nematerijalne gubitke. Također su
primijetili da je na strani zajmova 60% njihovih zajmova vezano uz 6M
EURIBOR, koji je s rastom pozitivno utjecao na kretanja u glavnoj
liniji. Što se tiče korporativnih klijenata, postoji smanjenje rasta,
posebno u obujmu, ali to je više zbog činjenice da je potražnja bila
toliko visoka u 2022., posebno za energetski intenzivne industrije. Kako
se stanje na energetskom tržištu uglavnom stabiliziralo, ovi klijenti
nastavljaju s otplatom svojih kredita i kao takvi ne trebaju toliko
novih izdavanja. Na kraju, cijene depozita ostaju prilično ograničene. Što se tiče rizika, istaknuli su da bi prvo tromjesečje 2023. trebalo
nastaviti snažan trend iz 2022., jer su rekli da očekuju neke pozitivne
pomake, a ne negativne pomake. Stoga, unatoč trenutnoj situaciji, ne
očekuju negativna kretanja na strani rizika. Također su se dotakli svojih trenutnih događaja, uključujući
izdavanje povlaštenih obveznica kao i njihove aktivnosti spajanja i
preuzimanja. M&A aktivnost u tom smislu, iako nisu navedeni
konkretni detalji, a iz NLB-a su sami istaknuli da će više informacija
dobiti sljedećih tjedana, ipak je zanimljiva. Napomenuli su da bi se to
uglavnom odnosilo na stjecanje imovine zakupljene nakon OTP-ove
integracije Nove KBM u Sloveniji, s imovinom u iznosu od cca. 800
milijuna eura. Nadalje su napomenuli da je 100 milijuna eura te imovine
prisutno u Hrvatskoj. Ova bi akvizicija, ako do nje dođe, učinila NLB
tržišnim liderom u poslovanju leasinga u Sloveniji. Naravno, ništa od
ovoga nije uklesano u kamen i u ovom su trenutku samo nagađanja. Financiranje je, međutim, konkretnije. Kao što je NLB već nekoliko
puta napomenuo, plan je izdati senior povlaštenu obveznicu u rasponu od
300 do 600 milijuna eura. 300 milijuna eura minimalni je iznos koji se
mora izdati za ispunjavanje zahtjeva MREL-a, što se mora učiniti do 1.
siječnja 2024. Preostali iznos, kako napominje NLB, izdat će se za pomoć
u financiranju gore spomenutog stjecanja poslovanja na leasing.
Izdavanje obveznice trebalo bi se dogoditi negdje u drugom tromjesečju
2023. NLB je također napomenuo da je ovo prva zelena obveznica koju
izdaju, a što se tiče stope po kojoj će biti izdana, nadaju se da će to
imati negativan učinak na kamatna stopa. Nadalje, također su napomenuli
da stopa po kojoj će ona biti izdana, naravno ovisno o tržišnim
uvjetima, ne bi trebala premašiti iznos po kojem je izdana njihova
zadnja obveznica. Sve zajedno, NLB je nekoliko puta ponovio da će možda morati
preispitati i unaprijediti svoje stajalište i smjernice, na temelju ovih
pozitivnih pomaka. Tijekom sesije pitanja i odgovora dano je nekoliko drugih
zanimljivosti. NLB ima velike koristi od kretanja kamata, što vide kao
povratak u normalu. Zapravo, u ECB-u drže aplikaciju. 2 milijarde eura
imovine, koja donosi 3% povrata u usporedbi s 0% prije godinu dana. Nadalje, napominju da je jedini stvarni rizik koji ih zabrinjava
trenutna stopa inflacije, a posebice postojanost rasta temeljne
inflacije. Međutim, primjećuju da bi zbog kretanja zajmova, depozita i
kamata rast prihoda trebao biti iznimno snažan i više nego dovoljan da
to kompenzira. Naposljetku, napominju da su neke regulatorne naknade premjestili na
prvo tromjesečje 2023., što je trebalo biti učinjeno u drugom
tromjesečju 2023. Kao takav, učinak toga trebao bi se vidjeti na
financijska izvješća, ali također ne bi trebao predstavljati
iznenađenje.